2. Čemu služi ovaj vodič?

Cilj ovog vodiča je da pomogne turističkim djelatnicima da lance vrijednosti svojih proizvoda učine ekološki prihvatljivijim („ekologizacija“), te da zajednički dogovore i provedu mjere koje će rezultirati održivim razvojem turizma na ovoj destinaciji.

Doručak sa uvoznim proizvodima stvara
ambalažni otpad (slika s Blidinja)

Turistički djelatnici će od toga imati dvostruku korist: s jedne strane su to uštede troškova (npr. manja potrošnja električne energije i vode, kanalizacija, otpad), a uz to će ojačati svoju tržišnu poziciju kroz upotrebu eko proizvoda koji oplemenjuju doživljaj posjetioca (npr. naglasak na lokalne proizvode i identitet) i povećavaju kvalitet proizvoda (kao rezultat boljeg upravljanja svim aspektima zelene ekonomije turističkih proizvoda).
U konačnici i destinacija profitira stoga što primjena zelene ekonomije u turističkom lancu vrijednosti povećava prihode i štiti okoliš i prirodu. Mjere zelene ekonomije u turizmu mogu potaknuti i druge privrednike i domaćinstva da usvoje održive prakse.
Potenciranje lokalnog identiteta oslanjanjem na lokalne proizvode i tehnike proizvodnje (npr. u pogledu gradnje) ima još jednu prednost: na taj način se tradicionalni načini proizvodnje vraćaju u život, što čini turističku destinaciju još privlačnijom. Tradicionalni zanati obično podrazumijevaju više ručnog rada i time stvaraju nova radna mjesta. Korištenje lokalnih proizvoda ima pozitivan uticaj i na okoliš, tako što smanjuje količinu transporta i ambalažnog otpada, kao i povezanih emisija.

Prelazak na zelenu ekonomiju u turistickom lancu vrijednosti na Blidinju se može provesti na dva nivoa:

Na nivou destinacije

… od strane uprave turističke destinacije, čime se otvara šira perspektiva i nudi sveobuhvatniji konceptualni pristup. Mjere zelene ekonomije se obično utvrđuju za pojedinačne segmente turističkih proizvoda, birajući one koji su tipični ili najvažniji za tu destinaciju. Cilj je da se sudionici koji djeluju u tom segmentu dogovore i zajednički provedu mjere ekologizacije i promocije takvih proizvoda, te da time unaprijede imidž same destinacije.

Na nivou proizvoda

…izborom jednog ili više privrednika koji će svoje proizvode učiniti ekološki prihvatljivijim, što rezultira primjerima pozitivne prakse (uzorima) od kojih drugi mogu učiti.
U poređenju sa širim pristupom (na nivou destinacije), ovdje se više radi o individualnom savjetovanju koje će pokrenuti šire promjene.

U oba slučaja individualni privrednici imaju koristi od razmjene znanja u toku provođenja predviđenih mjera, unapređujući svoje menadžerske vještine i kvalitet turističkih proizvoda koje nude. Imajući u vidu sve gore navedeno, zelena ekonomija vodi do boljih iskustava i većeg zadovoljstva posjetilaca, posebno ako ponuda uključuje lokalne proizvode, tradicionalno građene objekte od prirodnih materijala koji imaju lokalni identitet i eko/prirodne turističke proizvode.
U suštini, prelazak na zelenu ekonomiju u turističkom lancu vrijednosti gradi menadžerske vještine, potiče uvođenje novih tehnologija i inovacija, čini turističke proizvode atraktivnijim i na taj način poboljšava tržišnu poziciju.